Što je to glikemički indeks?

Što je to glikemički indeks?

Često se uzima u obzir pri odgovarajućem planiranju dijete, posebno za osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i rizikom pojave dijabetesa, jer o njemu ovisi razina inzulina u krvi.

Glikemički indeks svrstava prehrambene proizvode po njihovom utjecaju na koncentraciju glukoze u krvi.Što se proizvod brže raspada, to je viša vrijednost indeksa.Prihvaćeno je da glukoza ima 100 bodova.Proizvodi s visokim pokazateljem IG uzrokuju nagli skok glukoze.To opet oslobođuje veću količinu inzulina koji je prenosi u tkiva i mišiće da bi se potrošila.Višak šećera se pretvara u masti koje su rezervni izvor energije.Dakle primanje proizvoda s višim IG je automatsko povećanje masnog tkiva.Te – paradoksno – povećanje apetita, jer razina šećera u krvi se smanjuje brzo kao što je narastao.To je praćeno stalnim osjećajem gladi, jedenjem i zatvaranjem zakletog kruga inzulinske ljuljačke.Rješavanje se viška naslaganih kilograma je sve teže, jer višak inzulina dodatno usporava metabolizam.

Proizvodi s niskim glikemičkim indeksom se probavljaju sporije, dakle šećer se dostavlja redovito, bez naglih oscilacija njegove razina. Osjećaj da smo siti i razina energije se održavaju značajno duže i uravnotežena razina inzulina stimulira izlučivanje glukagona – hormona koji odgovara za trošenje masnog tkiva.Smanjuje se rizik pojave bolesti vezanih za prekomjernu tjelesnu težinu – dijabetesa tipa 2, tumora debelog crijeva, „lošeg“ kolesterola LDL i ateroskleroze.

Visokim IG se smatra vrijednost iznad 70 bodova.Toj skupini pripadaju:bijelo pecivo, slatkiši, šećer, pivo, grickalice tipa čips ili štapići, pečeni krumpir, dakle proizvodi koji su visoko obrađeni i bez vlakna.Te proizvode treba jesti sporadično, ne češće nego jednom u tjednu.

Prosječan IG u granicama 55-69 bodova imaju bijela i smeđa riža, kuskus, lisnato tijesto, mladi krumpir, cikla, sušene smokve ili grožđice.Njih ne bi trebali jesti više od dvije doze dnevno.

Najniži IG imaju proizvodi koje je najbolje uzeti u obzir u planiranju svakodnevne dijeta – većina sirovog povrća i voća, te proizvodi od punog brašna i krupnog mljevenja, kao što je kruh pumpernikiel, kaša ili pšenične pahuljice.Mogu se jesti dok se budemo osjećali siti, sadrže vlakno i oslobađaju svoju energiju stupnjevito, isključujući potrebu jedenja grickalica među preporučivana od strane većine nutricionista tri obroka dnevno.